Nedavno postavljena pitanja

Koje je optimalno rješenje za četveročlano domaćinstvo ?

Četveročlano smo domaćinstvo.Toplu vodu(kuhinja, kupaona i wc)koristimo s centralnog bojlera koji je izvan stambenog objekta cca 8m (zatvoreni zidani objekat). Bojler je 120 lit. na el. energiju i imamo recirkulacionu cijev. Stan je potkrovni (mansardni), relativno dobro izoliran. Mjesto stanovanja je Karlovačka županija. Potršnja el. energije za zagrijavanje tople vode je velika.
PITANJE: KOJE BI BILO OPTIMALNO RJEŠENJE ZA NAS (SAMO TOPLA VODA) I KOJA BI BILA CIJENA UKOLIKO BI BILO SVE VAŠE S POSTAVOM.

Zahvaljujemo se na Vašem upitu. Vaša velika potrošnja struje za zagrijavanje tople vode može biti i zbog recirkulacije. Recirkulacija ako nije kontrolirana ( npr. s tajmerom ) je veliki potrošać energije. Također nezgodno je to kod električnih bojlera što ele. grijač skoro stalno radi npr. i onda kada nema nikoga kod kuće i kada nema potrošnje vode. No solarna priprema potrošne tople vode već kod četveročlane obitelji može biti dobro i brzo isplativo rješenje. Prema Vašim navodima preporučila bi Vam solarni sustav sa spremnikom topline 200 lit. i 2 solarna kolektora. Solarna oprema za sustav tog kapaciteta je otprilke 18.500,00 kn. To je cijena paketa ( možete vidjeti na našoj stranici u cjeniku proizvoda, paket MONOSOL 200 ) a koji se može još nadograditi s nekim korisnim elementima kao što je termostatski reguliran set izlaza tople vode iz spremnika. Taj set ograničava temperaturu izlaza tople vode iz spremnika i na taj način dodatno štedi energiju. Ukoliko želite ponudu sa shemom i specifikacijom opreme i uslugom molimo obratite se našoj prodaji na email: prodaja@horvatic.hr ili tel: 01/ 33 75 508 kako bi na osnovu još nekih nama potrebnih podataka napravili izračun Vaših stvarnih potreba i troškova investicije.

Predimenzionirati sustav je bolje ?

Zanima me zašto se uvijek spominje kako je bitno dobro dimenzionirati solarni sustav kad mi se čini logičnije predimenzionirati ga? Zbog veće površine kolektora zimi ne bi bilo potrebno dogrijavati spremnik, a veći spremnik bi radio na nižoj temperaturi tj. manje kamenca i veća autonomija.Iako znam da bi ljeti trebalo staviti van pogona određene kolektore.

Zahvaljujemo se na Vašem upitu. Moram priznati da ste djelomično u pravu. No razlozi pravilnog dimenzioniranja solarnog sistema su ekonomski i funkcionalni. Jedno od načešćih pitanja investitora u solarne sustave su „kada će mi se ta investicija isplatiti“. U ovom slučaju kod predimenzioniranja u odnosu na  dimenzioniranje po mjeri je vjerojatno puuuno duže nego obično. Naime većina, polovica ili dio ugrađenog solarnog sistema bi kod prekrivanja kolektora stajao neiskorišten baš u vrijeme kada je on najisplativiji i kada sunčeve energije ima najviše ( to je ljeto kada nam grijanje ne treba ). Funkcionalna strana je ta što sistem ne daje 100% svoje korisnosti ako sve nije u skladu npr. broj kolektora s volumenom spremnika, volumen spremnika s npr. dnevnim potrebama za toplom vodom i sl. I na kraju ću spomenuti da je vrlo, vrlo nepraktično a još nema niti cjenovno prihvatljivih rješanja da je prekrivanje kolektora automatizirano npr. svaki puta kada je sunčeve energije „previše“.

Eto to bi nekako bili glavni razlozi zašto smo pobornici pravilno dimenzioniranog solarnog sistema prema potrebama i navikama korisnika.

Koju vrstu kolektora odabrati?

Sunčev kolektor apsorbira sunčevo zračenje i predaje ga tekućem nosiocu topline vodi ili mješavini vode i propilenglikola) koji cirkulira između kolektora i akumulacijskog spremnika tople vode.

Na našem su tržištu najviše zastupljeni pločasti kolektori uz manji broj vakumskih. Krivulja efikasnosti vakumskih kolektora manje je strma nego kod pločastih. To znači da u odnosu na pločaste, vakumski kolektori postižu bolju efikasnost u zimskim mjesecima, a u ljetnim pmogućuju postizanje većih temperatura. Njihov glavni nedostatak u odnosu na pločaste kolektore je znatno viša cijena koja ne prati povečanje efikasnosti te gubitak vakuma tijekom nekoliko godina korištenja a time i pad efikasnosti.

Efikasnost kolektora je definirana omjerom korisne topline, prikupljene kolektorom i intenziteta upadnog sunčevog zračenja na plohu kolektora. Na efikasnost kolektora ponajviše utječu svojstva premaza apsorbera te kvaliteta pričvršćenja cijevi za apsorbersku ploču. Na ovo posljednje treba obratiti pozornost jer mnogi proizvođači u tehničkoj dokumentaciji uz kolektore navode samo karakteristike premaza (apsorpcija 90-95 %) i stakla (propusnost 90 %) koji su danas manje više standardni. Stoga je pri nabavci kolektora uputno zatražiti i krivulju efikasnosti rada kolektora koja omogućuje određivanje efikasnosti kolektora ( time i njegovog toplinskog učina), pri proizvoljnim radnim i vremenskim uvjetima (insolaciji, temperaturi zraka i nosioca topline) te usporedbu toplinskih karakteristika raznih modela kolektora.

povratak na vrh stranice

Mogućnost spajanja Stirlingovog motora

Ono što možemo reći je da pločasti kolektori omogućuju postizanje temp. od 80-85°C a vakuumski do 100°C. Ograničenje na protok fluida kroz kolektor je određeno karakteristikom pumpe a uobičajeni protoci u praksi su 30-70 kg/h po m2 površine kolektora. Mi nemamo iskustva u spajanju Stirlingovog motora na solarne kolektore budući se njegova primjena uglavnom koristi kod solarnih termalnih elektrana, dakle velikih sustava za opskrba energijom čitavih gradova. U toj kombinaciji mogu se koristiti i parabolični kolektori a oni su posebna disciplina s kojom s bavi mali broj specijaliziranih proizvođača u svijetu.
U svakom slučaju radi se dakle o solarnim termalnim elektranama (primjer: solarna elektrana u pustinji Mohave u Kaliforniji). Više o tome možete pronaći na stranici www.hrote.hr u rubrici "Želim znati".

povratak na vrh stranice

Nužnost recirkularne cijevi

Vezano za recirkulaciju važno je napomenuti da ona služi da kada na slavini otvorite toplu vodu da ona odmah poteče odnosno da je ne morate čekati. Recirkulacija nije potrebna u onim slučajevima kad je vod od spremnika (bojlera) do slavine manji od 5 m. Također treba napomenuti da je recirkulacija veliki potrošać energije ukoliko nije kontrolirana, izolirana i vremenski ograničena tajmerom.

povratak na vrh stranice

Promjer cijevi između izmjenjivača i solarne ćelije

Ukoliko ste mislili na promjer cijevi od spremnika do kolektora prema našem iskustvu za spremnike do 500 lit. promjer Cu cijevi je fi 18 od 500 do 1000 lit. fi 22. Također je važno napomenuti da je cijevi potrebno dobro izolirati s izolacijom najmanje 13 mm.

povratak na vrh stranice