 |
| |
|
 |
 |
|
| Solarni termički sustavi proračunavaju se na osnovi potrošnje sanitarne vode a ne po veličini kuće. Da bi se proračunao solarni sustav potrebno je znati koliko osoba boravi u objektu. Uzima se prosjek potrošnje 50 lit. po osobi u kućanstvu i manjim turističkim objektima. Ukoliko je u objektu npr. 6 osoba potreban je solarni spremnik topline 300 lit. a prema tom volumenu spremnika, 3 kolektora od 2 m2 i zatim sva ostala oprema koja je sastavni dio termičkog solarnog sustava. Ravni pločasti kolektor od 2 m2 zagrijava 100 lit. vode. |
|
|
 |
|
| Ukoliko je pravilno proračunat, prema stvarni potrebama potrošaća, zatim i pravilno instaliran solarni se sustav isplačuje već za 3 do 5 godina na moru a za 5 do 7 godina na kontinentu. |
|
|
 |
|
| Prema nekim sadašnjim pokazateljima solarni sustavi imaju vijek trajanja i preko 30 godina |
|
|
 |
|
| Preporučljivo je da su solarni sustavi uvijek u funkciji pa i zimi. Važno je da je instalacija solarnog kruga punjena neotrovnim solarnim fluidom - glikolom. Na taj se način omogućava iskorištava energija sunca tijekom cijele godine, kad god je dostupna. |
|
|
 |
|
| Solarni kolektori nisu u mogućnosti apsorbirati toplinsku energiju sunca noću naprosto zato što sunca noću nema. Za oblačnih dana kada sunce ne vidimo moguće je da će ravni pločasti kolektori apsorbirati difuzno sunčevo zračenje ali nam vjerojatno to neće biti dovoljno za zagrijavanje potrošne tople vode bez dodatnog dogrijavanja. |
|
|
 |
|
| Termički solarni sustavi namjenjeni su u prvom redu za zagrijavanje potrošne sanitarne vode a zatim se višak energije usmjeruje u sustav grijanja. To je zato što u vrijeme kada ima najviše sunca i kada su solarni sustavi najisplativiji ( ljetno razdoblje ) nemamo potrebu za grijanjem. Dakle, termički solarni sustavi trebaju biti bazirani na pripremi potrošne tople vode. |
|
|
 |
|
| Termički solarni sustavi namjenjeni su u prvom redu za zagrijavanje potrošne sanitarne vode a zatim se višak energije usmjeruje u sustav grijanja. To je zato što u vrijeme kada ima najviše sunca i kada su solarni sustavi najisplativiji ( ljetno razdoblje ) nemamo potrebu za grijanjem. Dakle, termički solarni sustavi trebaju biti bazirani na pripremi potrošne tople vode. |
|
|
 |
|
| Solarni sustavi s bojlerom na krovu tzv. termosifonski sustavi su jeftiniji jer ne koriste pumpu, automatiku i neke druge dijelove solarnog sustava koje koriste upravljani solarni sustavi. Pogodni su za manje potrebe tople sanitarne vode i korištenje tijekom ljetnih mjeseci jer spremnik bez obzira kakvu izolaciju imao ima gubitke jer je izložen vremenskim utjecajima pa najčešće elekto-grijač ( ukoliko postoji u spremniku - bojleru ) radi više nego što bi radio u upravljanom solarnom sustavu s automatikom. Naša je preporuka termosifonske sustave instalirati na manjim vikend - sezonskim morskim objektima. |
|
|
 |
|
Solarni sustavi s kvalitetno izabranom i instaliranom solarnom opremom u principu ne zahtjevaju često i skupo održavanje.
Potrebno je paziti da se svakih 3 do 5 god. kontrolira i sukaldno istrošenosti promjeni Mg anoda u solarnom spremniku, zati da se negdje u istom vremenskom razdoblju provjeri solarni fluid ( koji minus podnosi ) i na kraju da se odmah kod inatalacije solarnog spremnika obvezno na ulazu hladne vode u spremnik ugradi uređaj ili oprema za omekšavanje i filtriranje vode. |
|
|
 |
|
Diferencijalna automatika je namjenjena za pokretanje pumpe solarnog kruga, pumpe za dogrijavanje od kotla i ele. grijača.
Namjena je automatike da energiju sunca za zagrijavanje vode u spremniku koristi kao prioritet a racionalno dogrijava s ostalim dodatnim izvorima energije. |
|
| |